Znakovi, simptomi, vrste i liječenje anksioznosti
Anksioznost je jedan od najčešćih razloga zašto se ljudi obraćaju za usluge terapeuta. Statistika pokazuje da će samo 1/3 osoba koje se bore tražiti pomoć u prevladavanju anksioznosti.
Za većinu vrsta anksioznih poremećaja, žene su dvostruko češće pogođene nego muškarce.
Ovo je vodič koji će vam reći o nekim simptomima i znakovima anksioznosti, različitim vrstama tjeskobe i nekim opcijama liječenja koje bi vam mogle biti korisne.
Također će vam reći tko je podložniji anksioznosti, medicinskim uzrocima tjeskobe i odgovoriti na neka često postavljana pitanja o prevladavanju tjeskobe.
Razumijevanje anksioznosti
Anksioznost je prirodna reakcija tijela na opasnost, automatski alarm koji se uključuje kada se osjećate ugroženo, pod pritiskom ili se suočavate sa stresnom situacijom.
Anksioznost ima fizičke i emocionalne simptome koje pojedinac doživljava u različitim stupnjevima. Mnogi pojedinci anksioznost doživljavaju u situacijama koje smatraju stresnim, poput odlaska na spoj, polaganja ispita i ispunjavanja roka.
Anksioznost može biti pozitivna kada nas motivira. To postaje problem kada postane ometajuće i ometa funkcije našeg svakodnevnog života.
Tko će vjerojatno doživjeti anksioznost?
Žene imaju 50% veću vjerojatnost da će doživjeti anksioznost.
Odrasli i žrtve traume u djetinjstvu
Ljudi koji imaju stres zbog medicinske bolesti
Ljudi koji su dopustili da se stres nakupi, a nemaju zdravo oslobađanje
Osobe s obiteljskom poviješću anksioznosti
Osobe koje koriste droge i alkohol
Medicinski uzroci tjeskobe
Srčana bolest
Dijabetes
Problemi sa štitnjačom, kao što su hipotireoza ili hipertireoza
Astma
Zlouporaba droga ili odvikavanje
Odvikavanje od alkohola
Sindrom iritabilnog crijeva
Rijetki tumori koji proizvode određene hormone “bori se ili bježi”.
Predmenstrualni sindrom
Simptomi i znakovi anksioznosti
Sljedeće simptome i znakove možete primijetiti kod sebe ili kod drugih:
Slabo pamćenje, fokus i koncentracija – sve teže se usredotočujete na zadatke koje morate obaviti. Borite se da se prisjetite informacija na licu mjesta, ako uopće.
Vaša koncentracija je značajno pogođena, pri čemu vam je teško koncentrirati se na određeni zadatak ili predmet koji treba obaviti. Lako se ometate i na rubu ste.
Napetost, razdražljivost i zabrinutost – Primjećujete napetost mišića i bolove po cijelom tijelu.
Lakše se iznervirate na ljude i situacije, često se “napucate” na ljude. Često se brinete i borite se da isključite nametljive i negativne misli.
Osjećaj gubitka kontrole i nervoze – Osjećate se kao da nemate kontrolu nad svojim životom, te da je nešto loše što se događa neizbježno. Osjećate nervozu kad izlazite iz kuće, odlazite na društvena događanja ili na posao, a možda ćete se čak i boriti da se opustite i spavate noću.
Ubrzani rad srca, poteškoće s disanjem i vrtoglavica – Postajete toliko tjeskobni da vam se broj otkucaja srca i krvni tlak povećavaju. Počinjete ubrzano disati ili imate problema s disanjem. Svi ovi čimbenici mogu dovesti do vrtoglavice što je uobičajeni simptom anksioznosti.
Znojenje – Postajete toliko nervozni da se zapravo počinjete znojiti. Ovo je često nuspojava ubrzanog otkucaja srca, brzog disanja i drhtanja.
Tresenje ruku i tijela – Počinjete se nekontrolirano tresti. Primjećujete podrhtavanje u rukama i imate problema sa zaustavljanjem ovoga. To je zbog povećanog adrenalina, te reakcije tijela na strah i stres.
Povećan umor s povezanim problemima sa spavanjem – Previše sna, premalo sna, poteškoće sa uspavljivanjem, poteškoće sa spavanjem, bacanje i okretanje cijelu noć i pospanost tijekom dana. Najčešći problem je nemogućnost isključivanja svojih misli noću i strah zaspati.
Strah od najgoreg – Ovo je sveukupni nadolazeći osjećaj propasti i da će nešto poći po zlu. To je također katastrofalno, gdje se bojite najgoreg mogućeg scenarija.
Nemir – Imate problema s opuštanjem. Ne možete isključiti tijelo ili um. Vaš um ubrzava i boji se najgoreg, a tijelo se ne može smiriti i ugoditi jer se boji da će morati pobjeći ili se pomaknuti.
Fizički bolovi – Opći osjećaj bolova i opći osjećaj da nije dobro. Anksioznost se može fizički manifestirati na ovaj način zbog stalne napetosti mišića i nemogućnosti opuštanja.
Glavobolje i migrene – možda ste imali ili niste imali migrene i glavobolje. Bez obzira na slučaj, oni su sada češći i obično su intenzivnije prirode. Oni su često ukorijenjeni u stalnoj napetosti koju doživljavate u svom tijelu.
Mučnina i/ili povraćanje – Pojedinci mogu postati toliko tjeskobni da im postane muka zbog stresnih misli i fizičkih reakcija na tijelo. Naše misli imaju snažan utjecaj na naše tijelo. Neki ljudi će postati toliko tjeskobni i mučnine da će na kraju povraćati.
Vrste anksioznosti
Opća anksioznost
Osobe većinu vremena osjećaju tjeskobu, a mnogi ne znaju uzrok. Ove osobe često imaju više fizičke nego emocionalne simptome.
Panični poremećaj
To uključuje napade panike i strah od napada. Često se pretvara u ciklus panike i stalnog anksioznog stanja, zbog straha od novog napadaja panike. To može biti do ekstrema da imate srčani udar. Strah od javnih mjesta i biti negdje gdje ne možete pobjeći.
Opsesivno kompulzivni poremećaj (OCD)
To uključuje nametljive misli i obrasce koje osoba ne može zaustaviti. To je stalna briga i strah da će se dogoditi nešto loše ako ne ponavljaju obrasce ili ne sudjeluju u prisilama.
Fobije
To je strah od predmeta, ljudi, aktivnosti, mjesta ili specifičnih situacija. Ljudi se jako trude da izbjegnu svoje fobije, što zapravo služi da te fobije ojačaju.
Socijalni anksiozni poremećaj
To je uvjerenje da vas nitko ne voli, ili da vas nitko neće voljeti u novim društvenim ili radnim situacijama. Neki ljudi to misle kao sramežljivost, ali ne razumiju što se događa u umu osobe.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
To je vrsta anksioznosti koju pojedinac ima nakon što svjedoči ili doživi traumatičan događaj. To obično ima dodatne simptome anksioznosti kao što su noćne more, flashbackovi, hiperbudnost, izolacija i izbjegavanje situacija koje osobu podsjećaju na događaj.
Što sami možete učiniti?
Naučite izazivati i mijenjati negativno razmišljanje razumijevanjem anksioznosti.
Napišite što vas brine.
Postavite dnevni vremenski okvir u kojem se smijete brinuti.
Radite na prihvaćanju onoga nad čim imate kontrolu.
Usredotočite se na ono nad čim imate kontrolu, a pustite ono što nemate.
Radite na tome da se usredotočite na ono što radite i nemate kontrolu nad onim što ne radite.
Usredotočite se na sadašnjost, a ne na budućnost.
Anksioznost se često definira kao oni koji previše brinu o budućnosti.
Naučiti živjeti u sadašnjosti može smanjiti anksioznost.
Naučite tehnike opuštanja poput:
Duboko disanje
Progresivna relaksacija mišića
Meditacija
Vođene slike
Koristite fizičke, emocionalne, mentalne i umirujuće tehnike “uzemljenja”.
Terapeut vam može ponuditi dugačak popis tehnika uzemljenja koje vam mogu pomoći da se odvratite i razbijete nametljive misli.
To možete učiniti bilo gdje, bilo kada i nitko ne bi znao.
Razvijte navike zdrave prehrane i vježbanja.
Kada smo fizički aktivni i dobro se hranimo, općenito se osjećamo bolje.
Vježbanje proizvodi hormone i kemikalije koje poboljšavaju raspoloženje.
Spavajte dovoljno svake noći i naučite dobre prakse spavanja.
Spavajte 7-9 sati svake noći.
Idite u krevet u isto vrijeme i budite se u isto vrijeme svaki dan.
Uklonite televizor i ekrane iz spavaće sobe.
Nemojte jesti kofein nakon 14 sati.
Smanjite upotrebu alkohola, nikotina i kofeina.
Alkohol uzrokuje poremećaj sna.
Cigarete stimuliraju sustav uzrokujući budnost.
Kofein izaziva budnost i stimulira sustav.
Radite s terapeutom kako biste prakticirali CBT i tehnike terapije izloženosti.
CBT (kognitivno bihevioralna terapija) promatra vezu između vaših misli, osjećaja i ponašanja.
Terapija izloženosti počinje zamišljanjem stresora, a postupno ide do izlaganja stresoru u sigurnom okruženju.
Istražite teme i korijene svoje tjeskobe.
Pokušajte identificirati uzrok svoje anksioznosti kako biste mogli izbjeći okidače.
Provjerite sa svojim liječnikom potencijalnu upotrebu dokazanih dodataka za prevladavanje anksioznosti.
Postoji mnogo istraživanja koja obećavaju suplemente koji pomažu u prevladavanju tjeskobe. Razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućim opcijama i svakako navedite sve druge lijekove koje uzimate, uključujući lijekove bez recepta.
Družite se, izlazite i ostanite aktivni.
Ponovno se povežite s prijateljima i obitelji i radite aktivnosti u kojima ste nekada uživali.
Sudjelujte u lokalnim grupnim aktivnostima kako biste stekli nove prijatelje.
Za tretman regresoterapije naručite se ovdije.
Cart is empty 
